Međunarodni tim arheologa tokom iskopavanja u Yakutiji otkrio je ostatke drevnih životinja koje su pripadale kosturima. Starost kostiju je nevjerovatna - 550 hiljada godina. Ovo je otkriće utjecalo na naučnike jer je moglo utjecati na neke teorije razvoja životinja na planeti Zemlji.
Nalaz sugerira da su se skeletne morske životinje pojavile prije dvadesetak miliona godina. Nešto ranije slični ostaci pronađeni su u Kini, ali se primjetno razlikuju od jakutskih. One životinje kojima su Kinezi pripadali, pripadali su primitivnoj skeletnoj strukturi. Jakutske životinje zauzvrat imaju složen kostur sličan modernim predstavnicima faune. Kosturni ostaci pronađeni u Yakutiji prepoznati su kao najstariji od svih koji su pronađeni ikada.
Danas arheolozi nastavljaju istraživati ovo područje (područje rijeka Maja i Yudoma). U budućnosti imaju namjeru napraviti detaljnu analizu dobivenih fragmenata tijela nakon čega će moći detaljnije ispričati o drevnim vlasnicima kostiju.
Giant virus.
U novije vrijeme, naučnici koji su proučavali mikroorganizme u sibirskom permafrostu naišli su na zadivljujuće otkriće: u sloju permafrosta u regiji rijeke Kolyme - Rusija, otkriven je džinovski virus koji se zadržavao više od 30.000 godina.
Prema naučnicima, takvi virusi ne predstavljaju potencijalnu opasnost za ljude i životinje, jer parazitiraju samo na amebi. No treba imati na umu da otkriće nove vrste virusa u područjima odmrzavanja permafrosta povećava zabrinjavajuću vjerojatnost da će se pojaviti opasnije vrste virusa uslijed brzog zagrijavanja područja permafrosta.
Mala je mogućnost da patogeni koji inficiraju drevne ljude imaju sve šanse da se prerode i zaraze suvremeno čovječanstvo. Ti patogeni mikroorganizmi mogu biti poput običnih bakterija (koje se mogu liječiti antibakterijskim lijekovima), ali i bakterija otpornih na lijekove, uključujući opasne viruse. U slučaju da te bakterije i virusi izumiru, onda u slučaju njihovog oživljavanja naš imunološki sustav neće biti spreman da im izdrži.
Drevni konji bili su najstarije stvorenje koje nam je osiguralo najstariji, do sada neistraženi DNK.
2003. godine u Kanadi istraživači su otkrili ostatke konja koji su živeli u periodu od 560.000 do 780.000 godina. Zahvaljujući ostacima, naučnici su proučavali najstariji genetski kod konja.
Najstariji DNK sugerira da su artiodaktili koji su živjeli u to vrijeme bili članovi iste porodice, što im je davalo zajedničku vezu sa zebrama, konjima i magarcima. Kako se ispostavilo, porodica je imala jednog zajedničkog drevnog pretka koji je živio prije otprilike 4 milijuna godina, a nikako 2, kao što je ranije poznato.
Ovo je otkriće izazvalo značajno promišljanje mehanizma evolucije konja, kao i mogućnost proučavanja DNK ćelija koje su u poodmakloj dobi nego što su ranije otkrivene.
Najstariji skeletni ostaci pronađeni su u Jakutiji
Nalazi će se proučavati u Engleskoj, Kini i Moskvi.
U oblasti Ust-May u Jakutiji paleontolozi su prvi otkrili ostatke najstarijih skeletnih životinja čija je starost veća od 550 miliona godina. To vam omogućava da pomaknete početak evolucije na Zemlji za još 20 miliona godina, kaže doktor bioloških nauka, profesor Moskovskog državnog univerziteta nazvan po M.V. Lomonosov Andrey Zhuravlev.
"Rusko-kinesko-engleska ekspedicija koju je predvodio paleontolog Andrei Ivantsov iz Ruske akademije nauka otkrila je najstarije skeletne morske organizme sa složenim ustavom u Yakutiji na rijekama May i Yudom. Procijenjena su prije više od 550 milijuna godina, a ovo je najstarije nalazište na svijetu, od ostataka koji se nalaze u Kini i Namibiji spadaju u kasnije razdoblje i vrlo su jednostavne strukture. Organizmi pronađeni u Yakutiji imaju složeniju strukturu i odgađaju prvu pojavu kosturnih životinja na Zemlji prije 20 milijuna godina ", AZAL paleontolog TASS.
Prema njegovim riječima, ranije se tvrdilo da su prve skeletne strukture bile jednostavne, a novo otkriće omogućava nam reviziju te teorije. "Prve su životinje bile vrlo komplicirane", naglasio je Žuravlev.
Nalazi će se proučavati u Engleskoj, Kini i Moskvi. "Naučnici će istraživati okeanske sedimente kako bi otkrili šta se promijenilo u okeanima. Bit će izvršena hemijska analiza, proučavanje kiselosti, nivoa zasićenosti kisikom", rekao je naučnik.
Uz to će se provesti laboratorijske studije mineralnog kostura životinja. Konačni rezultati će se pojaviti za godinu dana.
Ovog ljeta naučnici iz Paleontološkog instituta Ruske akademije nauka, uz učešće paleontologa Andreja Ivancova, otkrili su i fosile drevnih beskralježnjaka na rijeci Buotama u Khangalassky okrugu Jakutije, stari više od 540 miliona godina.